‘Alkar’ Dinka Šimunovića izlazi u formi stripa, obogaćen raznim multimedijskim sadržajem

27

Stjepan Bekavac, direktor AGM-a cijeli je život vezan za Sinjsku alku, a povodu njene 300. obljetnice objavljena mu je monografija ‘Sinjska alka 1715.-2015.’. Strip autora Josipa Jukića mu je, kaže, došao kao naručen

Kako prevladati jaz između djece i knjige, odnosno lektire? To mišlju bavili su se u izdavačkog kući AGM da bi naposljetku krenuli u projekt u kojem kroz iduće četiri godine planiraju u formi stripa objaviti 12 do 16 lektirnih naslova. Na tom popisu su, među ostalim, ‘Smogovci’, ‘Šuma Striborova’ i ‘Slavonska šuma’, a prva pripovijetka koja će biti objavljena kao strip jest ‘Alkar’ Dinka Šimunovića. Na policama bi se trebao naći krajem rujna. Kako je protekao proces od ideje do realizacije objašnjava nam Stjepan Bekavac, direktor AGM-a i urednik izdanja.

– Strip je deveta umjetnost, djeca ga jako vole, a njegova popularnost proteklih godina u Hrvatskoj i svijetu je u stalnom porastu. Poseban problem predstavlja čitanje lektire, koja je umjesto radosti čitanja postala prisila. Posljedica takvog stanja je nestanak temeljnog opravdanja čitanja, razvijanje kritičkog mišljenja i sposobnosti procjene. Uzroci nevoljenja knjige i čitanja su različiti te počesto teško objašnjivi. Više je izraženih i složenih razloga za nečitanje lektire poput nedostatak vremena, nedovoljno svladana tehnika čitanja i čitanja s razumijevanjem, prisila…

Sve se nekom providnošću preklopilo – osmišljen je projekt, Alka mi je profesionalna okupacija, a Jukićev Alkar došao je kao naručen. Strip je trebao biti objavljen prije dvije godine, ali smo osmišljeni projekt Promicanje kulture pisane riječi proširili i nazvali ga Promicanje kulture pisane riječi primjenom digitalnih tehnologija. Drugim riječima, nismo se htjeli zadovoljiti samo tiskanim izdanjem stripa, već smo ga htjeli oplemeniti multimedijskim sadržajem. Nastojali smo što više približiti djeci tiskanu knjigu, i to ne samo kao strip, već strip oplemenjen njima bliskom svijetu – svijetu računala i mobitela. Ovakav projekt zahtijeva vrhunske stručne suradnike, velika financijska ulaganja, puno uloženog truda i isto toliko sreće. Sve su to izazovi, a jesmo li na njih adekvatno odgovorili – pokazat će vrijeme i čitalačka publika – kazuje nam Bekavac koji je cijeli život vezan za Sinjsku alku.

Više od dvadeset godina proučava i bilježi povijest Alke, a u povodu njene 300-te obljetnice Bekavcu je objavljena znanstvena monografija ‘Sinjska alka 1715.-2015.’ Građu za knjigu prikupljao je 15-tak godina, i u tom periodu, pored razne arhivske dokumentacije, novina, časopisa, kalendara i knjiga, uspio je prikupiti više od 200 izdanja Šimunovićeva ‘Alkara’. Među njima se nalaze bibliofilske poslastice kao što je prijevod na esperantu iz 1926. te kineskom jeziku iz 1936. godine.
Koliko je teško oblikovati strip prema pripovijetki, objašnjava nam sam Bekavac.

– Poslužit ću se riječima Veljka Krulčića, stručnog suradnika na ovom projektu: ‘Ako hrvatski strip nečim ne oskudijeva, onda je to zasigurno posezanje za adaptacijama književnih djela i okretanjima za povijesnim temama, likovima i događajima’. Znači, postoji praksa, a ako postoji strast kod crtača, scenarista, urednika i svih ostalih koji su uključeni u izradu stripa, njega nije bilo teško oblikovati. To je bio i razlog zbog kojeg smo se odlučili upustiti u njegovu izradu – kaže Bekavac ističući najvažniju osobu u ovom procesu, a to je autor Josip Jukić, inače rođen u Slavonskom Brodu.

Od 1979. živi u Sinju, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Njegovi su motivi vezani uza Sinj i Cetinsku krajinu, a Sinjska alka predstavlja trajno nadahnuće. U stripu je prepoznao ozbiljnu formu i medij, pa u posljednjih nekoliko godina on čini glavnu zaokupljenost njegova umjetničkoga rada.

– Uvijek je autor na prvome mjestu. Fascinira strast i dojmljivost koju je pokazao podjednako kao scenarist, crtač i kolorist ‘Alkara’. Zasigurno ovo nije Jukićev jedini izlet u strip, štoviše, uvjeren sam da ćemo u dogledno vrijeme uživati u njegovu novom umjetničkom uratku. Iza ovoga stripa stoje posebni ljudi ogromnog znanja i raznih struka. U AGM-u David Ivić, Jozo Renić i Igor Vulić – oni su dodir, vid i sluh – osjetila cijeloga projekta. Van AGM-a, Stjepan Marković kao recenzent, Berislav Alebić kao autor video sadržaja i Veljko Krulčić kao stručni suradnik. Njihova vjera u projekt bila je presudna – kaže nam Bekavac koji je, u duhu digitalnog doba u kojem živimo, cijeli projekt obogatio multimedijskim sadržajem.

– U ovom smo stripu odabrali četiri njegova dijela / kvadrata koja su obilježena QR kodom. Iza njih se nalazi multimedijski sadržaj kojemu pristupate putem aplikacije za očitavanje QR kodova ili putem aplikacije za fotografiranje na vašem pametnom telefonu koje vas vode na odgovarajuću YouTube poveznicu. Besplatnu aplikaciju za očitavanje QR kodova možete pronaći na App ili Google Play Storeu. Multimedijski sadržaj je u sinergiji sa isječcima književnog teksta iz pripovijetke, a sve kako bi se djeca uživjela u stvarnost koju je Šimunović tako vjerno prikazao kroz likove Rašice, Marte, Salka, opise grada Sinja i Cetinske krajine, alkara i alkarske čete.Strip bi trebao doživjeti svoju nadogradnju tehnologijama virtualne (VR) i proširene stvarnosti (AR) kako bi postao vrsno pomagalo u nastavi hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj – zaključuje Bekavac.