101 GODIŠNJICA ROĐENJA MLADENA BJAŽIĆA

20

Na današnji dan (26. siječnja) 1924. na otoku koralja, na Zlarinu, rođen je Mladen Bjažić, jedan od stubova hrvatske kulture druge polovice XX stoljeća.

Književnik i urednik (organizator) u duši, Mladen je toliko dobroga i važnoga ostavio, odnosno učinio u svemu čime se bavio.

Nezaobilazno je ime hrvatskog (i jugoslavenskog) stripa, kojeg je na neki način “uveo” u novine i u javni život u poslijeratnom socijalističkom sistemu.

Samo telegrafski: urednik “Pionirske zastave” i “Petka”, urednik prvih strip-sveski poslije rata (“Snježana i sedam patuljaka”, “Izgubljeni svijet”), osnivač i prvi urednik “Plavog vjesnika” (1954. – 1959.), scenarist serijala “Mendo Mendović”.

Među ostalim, surađivao je (odnosno, naručivao i objavljivao radove) sa sljedećim stripašima: Maurovićem, Dovnikovićem, Neugebauerom, Čuklijem, Radilovićem, Delačom, Bednjancem, Bekerom, Parmakovićem, Fulgosijem, Voljevicom, Furtingerom, Reisingerom…

Sve to su bili razlozi zbog kojih smo odlučili (žiri udruge “Art 9”) da upravo Mladen Bjažić bude prvi laureat nagrade “Andrija Maurović” za životno djelo (2009).

Sljedeće kalendarske godine, na poziv tadašnjeg ravnatelja šibenske knjižnice “Juraj Šižgorić” Milivoja Zenića pripremio sam izložbu “Mladen Bjažić – nevidljivi klasik hrvatskog stripa”, koja je u cijelosti bila posvećena njegovom radu na stripu: uredničkom, scenarističkom, pa i popularizatorskom.

Prvi je to bio slučaj da jedan od živućih stripaša, a da nije crtač stripova, dobije izložbu vezanu za konkretno djelovanje na polju stripa. Ne samo u Hrvatskoj, nego i na području Jugoslavije, ali i šire.

U neku ruku, ujedno to je bila i izložba o mukotrpnom putu stripa u našoj sredini nakon rata i narednih dvadesetak godina.

Otvorena je u dupkom punim izložbenim prostorima knjižnice 17. veljače 2010., a mogla se razgledati puna tri tjedna, zaključno s 9-im ožujkom.

Izložba je obuhvatila pedesetak eksponata, od kojih su neki dotad bili nepoznati i prvi put su bili javno predstavljeni.

Izložbu je pratio katalog i deplijan, kojem su dodatnu vrijednost dali sentimentalni tekstovi gdje Vesne Dovniković i Darka Kreča.

Izazvala je izložba “neočekivanu” pažnju šibenske javnosti, a i mediji su je popratili.

Ponosan sam što sam s Mladenom Bjažićem, prije svega dobrom i empatičnom osobom, prijateljevao puna tri desetljeća.

U najbolja sjećanja otišao je dva dana prije nego što je trebao ugasiti 93 svijeće na svojoj rođendanskoj torti. Sažmi

Piše: Veljko Krulčić