Zoran Žmirić počastio nas je lijepom pričom o legendarnom stripu i njegovim tvorcima. Prije čitanja nije potrebno popiti Panoramixov čarobni napitak. 

Kada izvrstan crtač ima sreću upoznati jednako izvrsnog scenarista, neminovno dolazi do suradnje koja čitatelje ne ostavlja ravnodušnima. Još ako se dvojac poklopi u razmišljanju, zabavi nema kraja. Asterix je jedan od najprevođenijih stripova u svijetu koji je danas dostupan na više od sto jezika i bilježi prodaju koja premašuje tri stotine milijuna primjeraka. Uspjeh stripa doveo je do adaptacije na desetak, što animiranih što igranih filmova, a u blizini Pariza postoji i tematski park s replikom Asterixovog sela. Prvi francuski satelit koji je 1965. godine lansiran u orbitu, zove se Asterix, a asteroidi 29401 i 29402 otkriveni 1996. godine nazvani su Asterix i Obelix.

Fascinantno je kako su autori René Goscinny i Albert Uderzo, uspjeli u lik maloga Gala žute kose i dugačkih brkova utkati nacionalni prkos, cinizam, smisao za humor i osjećaj za pravičnost i pri tome oko njega stvoriti neodoljivi svijet šarene satire za kojim su poludjeli milijuni ljudi. O čemu je zapravo riječ?

U vrijeme Cezarovih osvajanja, sve zemlje položile su oružje pred Rimskom silom. Ni ponosna Galija nije bila izuzetak. Ipak, jedan točka na karti ostala je nepokorena. Stanovnici Asterixovog sela bezbrižno se zabavljaju svakodnevnim poslovima ne obraćajući pažnju na legije koje su oko njih utaborene. Priča o njihovoj tvrdoglavosti pročula se do samoga Cezara, jednako kao što se slava simpatičnih likova uvukla u sve domove, kako najmlađih čitatelja, tako i njihovih roditelja. S razlogom, humor kojeg su Goscinny i Uderzo pretočili u serijal o Asterixu, bezvremen je i nadilazi generacijske okvire.

Galerija urnebesa 

Serijal o Asterixu donosi galeriju urnebesnih likova osebujnog karaktera, zbog kojih je svaka stranica stripa malo remek djelo. Asterix je glavni lik čiji izgled krije puno više nego se na prvi pogled čini. Iako nizak rastom, hrabar je, mudar i lukav te se dragovoljno javlja na sve opasne misije. Ujedno je jedini lik koji je uz neznatne varijacije u gotovo svim prijevodima serijala zadržao izvorno ime. Na turskom tržištu su ga tek u početku nazivali Bucurkroz (Kratki), a na jugoslavenskom, samo premijerno, 1966. godine, predstavljen je imenom Zvezdoje. U obje zemlje ubrzo mu je vraćeno izvorno ime. Izuzetak je islandski jezik, gdje je poznat kao Ástríkur (igra riječi: “Bogat ljubavlju”), a na Šri Lanki ga znaju pod imenom Soora Pappa, što jednostavno znači heroj. Francuski Astérix dolazi od astérisque što znači “zvjezdica” (od grčke riječi αστήρ; astra = zvijezda), u informatici poznat i kao tipografski simbol (*) za fusnotu.

Obelix je Asterixov najbliži prijatelj koji u slobodno vrijeme izrađuje kamene monolite – menhire. Po mnogo čemu je suprotnost Asterixu; djetinjast je i zaigran, visok i snažan, ima velik trbuh i uvijek je gladan, zbog čega je stanju u nekoliko zalogaja smazati pečenog vepra. Snagu duguje slučajnosti, kao dijete je upao u kotao s čarobnim napitkom koji privremeno daje nadljudsku snagu. Napitak pripravlja seoski druid Panoramix, koji prije svakog okršaja s Rimljanima svim Galima daje po žličicu čarobnog napitka, zbog čega Gali svaki put olako razbacuju Rimljane. Obelix je jedini Gal kojemu Panoramix brani napitak, što Obelix drži vrlo nepravednim. No druid je odlučan zato što jedini zna da bi se Obelix uz postojeću snagu, u slučaju da popije čarobni napitak mogao pretvoriti u kamen. Obelixovo ime znači “obelisk”, masivni kameni spomenik, a zanimljivo je da se tipografski (†) ponekad koristi za označavanje druge fusnote, ukoliko je prva označena zvjezdicom.

Kao i kod Asterixa, ime mu se uglavnom pojavljuje izvorno. Izuzetak je Island gdje ga zovu Steinríkur (bogat u kamenu), te Šri Lanka gdje se poznat kao Jim Pappa (Snažni). U prvim turskim izdanjima Obelixovo ime bilo je Hopdediks, (varijacija na “Hop dedik” izraz za nešto preuveličano), a kasnije je preimenovan u Oburiks – Izjelica. U prvom izdanju na jugoslavenskom tržištu Obelix se zvao Trboje.

Idefix je Obelixov obožavani pas, a ime mu slikovito označava nabrijani karakter (fiks ideja, opsesija). Za razliku od njegovog ogromnog vlasnika, Idefix je sitan, ali baš kao i Obelix zaigran je i zaljubljen u prirodu, zbog čega neprekidno “zalijeva” drveće. Raspoložen je pomoći Obelixu i Asterixu u otkrivanju tragova, no to je gotovo uvijek osuđeno na propast jer zaigranog Idefixa njuh uvijek odvuče drugdje. U Hrvatskoj inačici, Idefix se ovisno o prijevodu zove Malix, Snupix (Snoopy) i Fidofix (Fido; toskanski legendarni pas koji je četrnaest godina čekao svog pokojnog vlasnika).

Panoramix je seoski liječnik, učitelj i druid, koji spravlja razne čarobne napitke (pa čak i za ubrzani rast kose) od kojih je najpoznatiji onaj koji Galima daje snagu. Ima sjajan smisao za humor, a po prirodi je miroljubiv i kloni se nasilja, za razliku od ostalih Gala koji će se u nedostatku Rimljana, rado međusobno potući. Obučen u bijelo, duge bijele brade, predstavlja očinsku figuru koja poput Merlina ili Gandalfa za svakoga ima mudri savjet. Jedini je koji zna pripraviti čarobni napitak zahvaljujući kojemu se njegovo selo i dalje odupire Rimljanima. Za pripravak napitka poznat je tek jedan detalj; neizostavan sastojak je imela koja se reže zlatnim srpom, zbog čega se Panoramix ne odvaja od svog skupocjenog oruđa. Ime Panoramix znači “onaj koji sve vidi” (panorama – široki, otvoreni vidik), dok se na hrvatskom tržištu galski druid, ovisno o prijevodu, zove Čudomix (onaj koji miješa, miksa čuda) ili Faktorix (od faktor x – nepoznati sastojak čudotvornih napitaka).

Abraracourcix je načelnik galskog sela (à bras raccourcis — naoružan i spreman) kojeg čitatelji u Hrvatskoj znaju pod imenima Vrhovnix i Samostalix. Trbušasti šef crvenog nosa, dugačkih pletenica i ogromnih brkova, inteligentan, neustrašiv, uvijek dobro informiran o svemu što se događa u selu i oko njega, staložen i razuman, ali i samodopadan i ponosan. Obožava hranu, pa nije slučajno da je njegova supruga najbolja kuharica u selu. Dvojica podanika ga uvijek nose na štitu, a u svakoj epizodi postoji cijeli niz urnebesnih rješenja u kojima se sa štita strmoglavljuje na nos. Avanture obavezno počinju njegovim zazivanjem dobre sreće riječima: “Nemamo se čega bojati, samo neka nam nebo ne padne na glavu!” Ta uzrečica ima povijesno utemeljenje. Kad je Aleksandar Veliki pitao galske vojskovođe čega se najviše boje, odgovorili su mu upravo tako. Iako vodi selo, njegova je uloga u serijalu minorna i uglavnom se svodi na to da Asterixu i Obelixu dopusti odlazak u avanturu.

Preko 150 likova 

Cacofonix je seoski bard i zanesenjak čije kakofonično ime u hrvatskim albumima ovisno o prijevodu glasi Tabmurix (logično: tambura) ili Kozoderix (koji se dere poput koze). Zaljubljen je u glazbu pa ne propušta priliku zapjevati uz pratnju svoje lire, gajdi ili bubnja. Stara francuska izreka koja kaže da loše pjevanje može prizvati kišu, u njegovom slučaju je više nego točna. Cacofonix toliko loše pjeva i svira, da na koncu svake avanture koja završava seoskim domjenkom, bude zavezan za stablo s maramom preko usta, a u jednoj epizodi njegovo meketanje je doista dozvalo nevrijeme. Ipak, on o sebi misli da je neshvaćeni genij. Cacofonix je jedini žitelj sela čija je kuća izdvojena od ostalih. Nalazi se na uzvisini pokraj sela, navodno zato da bi Cacofonix kao izvidnik mogao upozoriti na opasnost. Istina je, da je nekoliko puta to i učinio, što je navodno jedini razlog zbog kojeg ga ostali trpe.

Geriatrix (kod nas Metuzalemix) najstariji je stanovnik sela. Iako ima devedeset godina, kada se napije vrlo je agresivan i želi u borbu protiv Rimljana. Tada vitla štapom i viče da se osjeća deset godina mlađi prisjećajući se svojih slavnih ratničkih dana. Često je u sukobu sa seoskim kovačem kojega povremeno izaziva na tuču, što ovaj zbog njegovih godina odbija. Kao najstariji ima počasno mjesto u seoskom vijeću. Društvo mu pravi mlada i atraktivna supruga zbog čega ljubomorno urla na sve koji se, čak i nehotice, nađu u njezinoj blizini.

Uz glavne likove u serijalu se pojavljuje više od stotinu i pedeset njih koji izgledom i imenom imaju izraženu osobnost. Sva imena odgovaraju ulogama ili karakteru likova, slijede obrasce koji su specifični za njihovu nacionalnost i često su urnebesne kovanice ili igre riječima. Tako sva galska ženska imena završavaju na “–a”, muška na “-ix”, a britanska na “-ax”. Grčka imena završavaju na “-os” ili “-es”, pa se tako jedan grčki ugostitelj zove Termos, a fenički trgovac Ekonomikrisis. Ostali narodi nose imena koja su satirične asocijacije, kao u slučaju španjolskog vojskovođe koji se zove Huevos y Bacon (jaja i slanina). Tu su i druge reference; književne, filmske i one iz popularne kulture, pa se u jednoj epizodi rimski špijun zove Dubbelosix (referenca na 007) i izgledom podsjeća na popularnog filmskog Jamesa Bonda, Seana Conenryja.

Uz glavne junake tu su poštar Pneumatix, predivna Falbala i njezin zaručnik Tragicomix, vlasnik taverne Orthopaedix te vlasnik restorana Instantmix i morski kapetan Seniorservix. Posebno je zabavna ekipa pirata koja tijekom svih Galskih putovanja, Asterixu i Obelixu prepriječe put. Taj susret uvijek završi pogubno za pirate, Gali ih jednostavno pregaze, a pirati spas pronalaze u oceanu. Glavni pirati temelje se na likovima iz kultnog francuskog strip serijala Riđobradi koji je istovremeno s Asterixom izlazio u časopisu “Pilote”. Dok je Riđobradi već imao svoju publiku, Asterix se pojavljivao tek u kraćim epizodama, da bi uskoro oba serijala u časopisu imala ravnopravan odnos. Kroz priču o Asterixu pojavljivale su se i mnoge povijesne osobe, poput Kleopatre, Spartaka i Scipiona. Julije Cezar je također često gostovao u pričama, dok je Kleopatrin i Cezarov sin Ptolemej XV Caesarion dobio cijelu jednu epizodu. Također mnoge su stvarne osobe poslužile za portretiranje likova u serijalu. Benito Mussolini se pojavljuje kao centurion Nebulus Nimbus, u jednoj sceni Charlton Heston (Ben Hur) se svađa s vozačem rimskih kola, francuski političar Jacques Chirac u jednoj epizodi kupuje Obelixove menhire, najveći francuski glumac 20. stoljećaJean Gabin poslužio je za portretiranje Pilata, dok Sigmund Freud kao druid Psychoanalytix vodi kliniku za mentalno zdravlje. Pažljivi čitatelji u ponekim sekvencama mogu primijetiti i Otta von Bismarcka kao gotskog vođu Metrica, Napoleona i Churchilla… a u mnogim epizodama sporedne uloge imaju i sami autori Goscinny i Uderzo.

Lansiranje u vrh europskog stripovskog jet-seta

Rene Goscinny rodio se 14. kolovoza 1926. u Parizu da bi se dvije godine nakon toga s roditeljima preselio u Argentinu gdje završava školu i spoznaje svoju veliku strast – strip. Argentinu napušta 1945. godine. Odlazi u SAD nadajući se poslu crtača u studiju legendarnog Walta Disneya. Želja mu se nikad nije ostvarila, no to ga nije udaljilo od stripa pa se nekoliko godina kasnije zapošljava u kultnom humorističkom magazinu “MAD” gdje sreće tada već proslavljenog Morrisa, inače kreatora Lucky Lukea, pa se zajedno s njim 1954. vraća u Europu. Dogovorena suradnja s Morrisom otvara Goscinnyju put prema kozmetičkim zahvatima na scenariju Lucky Lukea, no Goscinny ovog lika ubrzo lansira u sam vrh europskog stripovskog jet-seta.

Za to vrijeme paralelno surađuje s još nekoliko autora pa tako, preko kasnije mega popularnih stripova kao što su Jerry Spring, Doctor Gaudeamus ili Signor Spaghetti napokon dolazi do crtača Alberta Uderza s kojim kreira djelo koje mu donosi zvjezdani status. U kultnom magazinu Tintin 1958. godine objavljene su prve table urnebesne priče o Indijancu Umpah-Pahu i njegovim dogodovštinama s francuskim kolonistima koji ovom dvojcu otvara vrata svjetske slave i utemeljuje im plodnu dugogodišnju suradnju. Godine 1959. svjetlo dana ugledao je prvi album Asterixa. Bila je to tek uvertira u ogromnu priču koja danas, s preko trideset strip albuma, tvori sagu o dogodovštinama mudrog Asterixa i njegovog zbunjenog prijatelja Obelixa.

Albert Uderzo iako poznat kao crtač mnogih priznatih stripova, slavu ponajviše duguje upravo patuljastom Galu. Rođen je 1927. u Italiji, ali se njegovi ubrzo sele u Francusku gdje još kao školarac razvija afinitet prema crtanju. Kao i kod Goshinnyja ključna godina u karijeri bila je 1945. kada se seli u Pariz gdje postaje vodeći ilustrator strip tjednika “O.K.”. Za njih kreira niz likova poput Prince Rollina, Čudesnog Belloya i konačno Arys Bucka, malog nevidljivog Gala koji će se kasnije u suradnji s Goscinnyjem razviti u Asterixa kakvog poznajemo danas.

Nakon propasti “O.K.” magazina, Uderzo godinama radi kao reklamni crtač i bezuspješno se pokušava vratiti u svijet stripa, sve dok 1957. ne upoznaje Goscinnyja s kojim započinje suradnju na pustolovnom stripu Benjamin & Benjamine. Godinu dana kasnije rođen je Umpah-Pah. Za novoformirani magazin “Pilote”, Uderzo 1959. godine počinje suradnju s legendarnim Jean-Michael Charlierom (ocem Poručnika Blueberryja) s kojim kreira čuveni strip serijal Tanguy & Laverdure, no nakon što Asterix postaje hit u više od dvadeset zemalja svijeta, Uderzo 1966. prekida sve poslove i u potpunosti se posvećuje Asterixu. Od 1961. do 1979. godine u suradnji s Goscinnyjem objavio je dvadeset i četiri albuma.

Goscinny i Uderzo su nebrojeno puta nagrađeni za svoj rad, a Goscinny je 1967. primio počasni orden te postao Vitez umjetnosti. Rene Goscinny umro je 1977. godine, pa je Uderzo rad na Asterixu nastavio kao kompletan autor. Samostalno je objavio deset albuma, no nažalost bez većeg uspjeha. Pokazalo se da su Goscinnyjev scenaristički duh i šarm, barem što se Asterixa tiče, nezamjenjivi. Od 2013. godine serijal rade Jean-Yves Ferri i Didier Conrad.

Autor: Zoran Žmirić 23. veljače 2016.
Tekst je preuzet sa web mjesta GKR (Gradska Knjižnica Rijeka)