(15 lipanj 1927-20 kolovoz 1995) napustio nas je jedan od najvećih crtača stripa. Vječni zaljubljenik u strip počeo je svoje najduže putovanje.
Hugo Pratt umro je od raka u bolnici u Lausanni u 68 godini života..
Corto Maltese, čudesni mornar i avanturist prve trećine stoljeća, glavni je lik u mnogo Prattovih priča. Corto Maltese rođen je 10. srpnja 1887. na Malti. Njegova majka bila je ciganka a otac mornar iz Cornwalla. Znamo da je kada je bio mlad, nezadovoljan svojom linijom sudbine na dlanu nacrtao sebi bolju sa nožem. Prva priča koja se mogla nabaviti locirana je na Manđuriji, tijekom rata između Rusije i Japana(1904-1905) a zvala se “La jenuesse de Corto”.
Tamo je prvi puta upoznao Raspoutina, u to vrijeme dezertera iz ruske vojske. Krenuli su u Afriku ali su na kraju završili u Americi. Knjige stripova “Sous le signe du Capricorne”, “Corto toujurs un peu plus loin” i “Les Celtiques” sadrže kraće priče i tiču se Cortovih putovanja 1907-1913 te 1915-1916. Od studenog 1913 do ranog proljeća 1915 pratimo priču sadržanu u stripu “La Ballade de la mer salée”.
Raspoutin pljačka Engleske trgovačke brodove no pojava Corta unosi zapreke na njegovu putu ka bogatstvu. Slijedeći put pronalazimo Corta tijekom 1916-1918. Luta po područjima sukaba u I svjetskom ratu u Jemenu, Somaliji i Etiopiji (Les Ethiopiques). Nestabilna situacija u susjedstvu SSSR-a tjera Corta i Raspoutina na potjeru za vlakom koji prevozi zlato u priči “Corto Maltese en Sibérie”. U travnju 1920. Corto se vraća u Veneciju tragajuči za neprocjenjivim dijamantom(Fable de Venice).
Corto upoznaje svog dvojnika i pomaže Raspoutinu da pobjegne iz zatvora u priči “La Maison dorée de Samarkand”. Ova priča počinje na Rhodosu u prosincu 1921. a završava u rujnu 1922. u Afganistanu.
U lipnju 1923. Corto se vraća u Argentinu da održi obećanje(Tango). Tijekom ljeta 1924. Corto putuje u Švicarsku gdje upoznaje Hermana Hessea(Les Helvétiques). Ovaj strip, a i slijedeći ne možemo locirati u vremenu a glavna tema su snovi i mitovi.
U zadnjem stripu (Mu) Corto traži izgubljeni kontinent koji i pronalazi. Hugo Pratt osobno izjavljuje da je to zadnja zabilježena priča o slavnom avanturisti. Pratt kaže: kada radim ja živim u imaginarnom svijetu i nakon svega toga, kada odem spavati ili malo zadrijemam sanjam opet. Što je onda stvarnost?
Ne znam i nije me briga. Čak iako imam noćne more znam da ću se probuditi nakon nekoliko minuta. U albumu lociranom u sj. Africi tijekom II svjetskog rata (Les Scorpions du désert), upoznajemo najboljeg Cortovog prijatelja koji nam kaže da je Corto Maltese nestao u Španjolskom građanskom ratu. U svijetu poslije toga događaja više nije bilo mjesta za romantični lik kao što je bio Corto Malteze. Pratt je na prvi pogled jedan od “najtežih” crtača stripa. Ne samo da njegov stil izgleda čudno ili nemarno tu i tamo već je cijeli pogled na priču puno sporiji nego u nekim drugim stripovima.
Cijela stranica zna biti posvećena “pričajućim glavama” ili zamrznutim slikama koje dočaravaju atmosferu i zatim, ponekad, akciju bez ikakvog teksta.
Pratt je bio veliki pripovjedač i većinu njegovih stripova možemo čitati kao čiste avanture. Najvažniji faktor je nostalgija, atmosfera toga doba i prošla vremena. “Prijatelj” Corta Maltesea, Raspoutin, hoda po obali mora nakon što je ubio čovjeka. Iz “Una ballata del mare salato” , stripa gdje se Corto Maltese prvi puta pojavio (u izdavačkom smislu).
Neki su mislili da je Prattov stil dosta sirov. On je ipak perfekcionist u sakupljanju materijala za pozadine. Svaki mali detalj kao da ima stvarni život. Pratta je najviše zanimala igra svjetla i sjene. Neki strojevi poput automobila i vlakova nacrtani su ekstremno realno. Prattov crtaći stil nije bio fiksiran ali ga je prilagođivao da paše u priču. Detaljan krajolik daje dojam da vrijeme stoji. Grube linije i “poremećeni” kutovi kamere podcrtavaju intenzitet akcije do točke koja graniči s apstrakcijom. Pratt je također radio kao scenarist za svoga prijatelja, Milo Manaru.
Za buduće podcrtavanje granice između stvarnog života i fantazije, Manara je stvorio Prattu crtani lik H.P-gospodara avantura.
Preveo i prilagodio: Vladimir Tironi