Piše Veljko Krulčić
U petak, 28. veljače 2025. Muzej grada Zenice organizira svojevrsnu “Večer Andrije Maurovića”.
Najprije će u 19.30 h biti organizirano predstavljanje knjige “Maurović: od Mula do Mula” (izdavača MZ Muo i urednice Stanke Janković Pivljanin), dok je za 20.00 h otvorit će se izložba “Andrija Maurović i umjetnost antifašizma, drugo dopunjeno izdanje”.
Kako je došlo do prvog ugošćavanja Maurovića u Zenici?
Gospodin Adnadin Jašarević, bosanski umjetnik, autor stripova, višestruko nagrađivani književnik, ujedno i direktor zeničkog muzeja, veliki štovatelj i poznavatelj njegova rada Andrije Maurovića, izrazio je autoru ovog teksta želju da se tamošnjoj publici predstavi “lik i djelo” najgenijalnijeg stripaša s ovih geografskih prostora.
Rečeno – dogovoreno!
Zenica će tako biti deseti grad po redu koji ugošćava autora i njegovu knjigu “Maurović: od Mula do Mula” (čiji je izdavač MZ Muo, urednica Stanka Janković Pivljanin). Prvo predstavljanje knjige bilo je u Kotoru u travnju 2023., a nakon toga su uslijedila ona u Ljubljani, Nišu, Sarajevu, Novom Sadu, Đurđevcu, Čakovcu, Celju, te dvaput u Beogradu i u Zagrebu.
Što se tiče izložbe “Andrija Maurović i umjetnost antifašizma, drugo dopunjeno izdanje” ona
je svoje premijerno izdanje imala u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu u svibnju 2024.
U Muzeju grada Zenice ista će se moći razgledati do 28. ožujka 2025.
Za izložbu, kolega dizajner Zlatko Grgić i ja, sarajevski postav smo proširili i nadopunili. Izložit ćemo novo otkrivene i novo pronađene materijale koji se odnose na “antifašističke motive” u umjetnikovu djelu – plakate, ilustracije, razglednice, karikature, slikarska platna, naslovnice knjiga…
U svakom slučaju, Maurović je i u tom žanru, u toj tematici ostao svojstven sebi, svojoj prepoznatljivosti, svom likovnom izrazu, autentičnosti i uvjerljivosti…
U tekstu koji prati izložbu, među ostalim sam napomenuo:
„U nizu svojih karikatura i ilustracija koje je 30-ih godina prošlog stoljeća Maurović objavljivao u humorističkom tjedniku „Koprive“ i ilustriranom listu „Koprive“ znao se „obračunavati“ s Kraljem, zalagati se za socijalnu pravdu, širiti empatiju, ali i upozoravati na rađanje fašizma i nacizma.
Njegov strip „Ljubavnica s Marsa“, po romanu Alekseja Tolstoja i po scenariju Krešimira Kovačića, iz 1935. smatra se najljevičarskijim stripom toga razdoblja.
U kolovozu 1944. godine Maurović iz Zagreba odlazi u partizane, gdje će ostati do oslobođenja – svibnja 1945.
Razdoblje provedeno u partizanima imat će i-te-kako utjecaja na umjetnika i na njegovo stvaralaštvo, te će u narednim godinama i desetljećima nacrtati brojne stripove, naslikati na desetke ulja na platnu, plakate, razglednice, ilustracije, naslovne stranice knjiga… koje sve možemo tematski i žanrovski okarakterizirati kao „antifašističke“.“
