Već u prvom broju Plavog zabavnika objavljen je strip s tematikom iz Domovinskog rata “Vatreno pranje”
Domovinski rat jedno je od najsjajnijih razdoblja hrvatske povijesti, posebno vojne povijesti, jer je upravo zahvaljujući svojim vojnicima i uspješno izvedenim vojnim operacijama Hrvatska izborila međunarodno priznanje i oslobodila okupirani teritorij.
Sjetimo se 1991. i zaustavljanja srpske agresije u složenim vojnim i političkim uvjetima kakvi su tada bili. Ili sjajnih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije 1995.
– Bljeska i Oluje te niza akcija koje su prethodile Oluji. Ali i onih nakon Oluje. Domovinski rat bio je i ostao inspiracija umjetnicima u filmu, književnosti i nekim drugim medijima, ali nije bio na pravi način predstavljen u stripu. Strip je još uvijek popularan medij, a to razdoblje obiluje događajima koji mogu biti vrlo inspirativni za strip-stvaralaštvo, no ipak su stripovi na temu Domovinskog rata malobrojni. Od Stripforumova izdanja “Domovinski rat u stripu” 2014. i još ponekog stripa na tu temu, u novije vrijeme uopće ih nema u našim publikacijama ili izdavaštvu.
Jedan od razloga svakako je i činjenica da nije bilo poticaja autorima za rad na takvim stripovima. Akcijski stripovi s domaćim temama prepustili su mjesto raznim drugim žanrovima, uglavnom uvoznim. Talentirani hrvatski strip-autori rade za inozemne izdavače na pričama iz tuđih tradicija, povijesti i kultura.
Stripovi tematski vezani za Domovinski rat objavljivani su u raznim tiskovinama pa ih nalazimo u dnevnom tisku, periodici, lokalnim novinama i specijaliziranim strip-izdanjima. Dio tih stripova nastao je tijekom rata, a manji dio nastao je u razdoblju poslije njega.
Tijekom rata najviše stripova, ne uvijek isključivo na temu Domovinskog rata, objavio je Dubravko Mataković u Nedjeljnoj Dalmaciji, Patku, Glasu Slavonije, Panorami i drugim publikacijama.
Uz teme iz Domovinskog rata, ipak je u tom opusu više riječ o “angažiranim stripovima”, oštrih komentara dnevnopolitičkih ljudi i događaja. U razdoblju od tri godine u Nedjeljnoj Dalmaciji objavljeno je oko 130 tabli. U proljeće 1992. u posebnom izdanju strip-magazina Patak kompilirano je prvih 25 tabli tog Matakovićeva stripa prethodno objavljivanih u Nedjeljnoj Dalmaciji. Godine 1995. Mataković nastavlja s tim serijalom kratkih stripova u zagrebačkom tjedniku Panorama, sve do prestanka njegova izlaženja.
Ukupno je objavljeno oko dvije stotine tabli. Stripovi Dubravka Matakovića nastali u razdoblju od 1991. do 1995. zbirka su ciničnih dosjetki i komentara, jedinstvenih povijesnih crtica koje imaju težinu dokumenta i vjerodostojnih svjedočanstava ograničenih u deset do dvanaest kadrova. Stripovi su objavljeni u albumu “Imamo les Protues” 1995.
Posao traže u inozemstvu
Najveći broj kratkih, zanatski korektnih stripova objavljen je u “Plavom zabavniku” nakladnika Vjesnika, pokrenutog na inicijativu Hrvoja Hitreca s glavnim urednikom Radovanom Devlićem. Od prvog do posljednjeg broja “Plavog zabavnika” Devlić se osim uredničkog posla prihvatio i ilustriranja tekstova, a objavio je i svoj strip na četiri table “Priča o kacigi”. Riječ je o stripu s elementima autentičnih događaja, čija se radnja događa na ratištu u zapadnoj Slavoniji.
Iako se radi o kratkoj priči, Devlić je u njoj uspio na suptilan način ocrtati dio svojih ratnih iskustava, stvorivši tako djelo koje se danas smatra ponajboljim stripom ove tematike. Ova kratka priča kasnije je reprizirana nekoliko puta, u albumu “Domovinski rat u stripu”, a objavljena je i u Devlićevoj ratnoj prozi “Didaskalije“, autobiografskoj priči o postrojbi Štraseri, kojoj je i sam Devlić pripadao. Iako je započeo nekoliko projekata tematski vezanih za Domovinski rat, završena je samo “Priča o kacigi” prije iznenadne smrti ovog sjajnog autora.
Već u prvom broju Plavog zabavnika objavljen je strip s tematikom iz Domovinskog rata “Vatreno pranje”, za koji je scenarij napisao Miljenko Horvatić, dok ga je nacrtao Joakim Dabo-Dasa, iza čijeg pseudonima stoji danas poznati Esad Ribić. Riječ je o kratkom humorističnom stripu na četiri table, a govori o dva pilota tek osnovanog hrvatskog zrakoplovstva koji napadaju agresora improviziranim tzv. frižider-bombama.
U trećem broju Plavog zabavnika počinje izlaziti serijal “Mudraci” Stjepana Bartolića-Štefa. Humoreska u kojoj nas Štef svojim dobro poznatim razigranim i stiliziranim pripovijedanjem uvodi u sagu o otkačenoj postrojbi ZNG-a nazvanoj Mudraci. Druga epizoda objavljena je u posljednjem 6. broju Plavog zabavnika. Dvije godine kasnije, Mudraci nastavljaju svoje avanture u reviji Stari Mačak, gdje izlaze još tri nove epizode.
Nekoliko godina poslije svih pet epizoda Mudraca reprizira časopis Hvidra, a Štef čak počinje crtati i šestu epizodu ovog serijala, ali zbog prestanka izlaženja časopisa ona nikada nije dovršena. Sve epizode objavljene su u albumu Mudraci. Smjestivši priču na prvu liniju bojišnice i za glavne junake postavivši jedan vod Hrvatske vojske, nazvavši ga Mudraci, Bartolić nam kroz šezdesetak stranica ovog stripa poklanja užitak čiji su glavni aduti humanost, prijateljstvo i požrtvovnost. I smijeh. Puno smijeha.
U četvrtom broju Plavog zabavnika izlazi strip “Savjest”, scenarij je napisao Brajen Dragičević, a nacrtao ga je Goran Sudžuka. U ovoj priči riječ je o vojniku koji ne želi izvršiti zapovijed nadređenih i pucati u vlastiti narod ni pod cijenu vlastitog života. Jedan je to od ranih Sudžukinih radova, ali već se naziru stilski elementi budućeg majstora grafičkog pripovijedanja.
Peti broj lista donosi priču “Čistači”, scenarij ponovno piše Miki Horvatić, a autor crteža je Mario Kalođera, potpisan pseudonimom Cal. Ova pomalo marvelovski obojena priča govori o grupi gardista među kojima se nalazi i jedna žena, a njihov zadatak je otklanjanje neprijateljskih snajperista. Kao i “Vatreno pranje” i ova priča prožeta je humorom. Nažalost Plavi zabavnik ubrzo se ugasio i produkcija stripa je zaustavljena.
U to vrijeme u Nedjeljnoj Dalmaciji izašla je pilot-epizoda stripa “Super Hrvoje”, crtača Siniše Ercegovca. Ubrzo “Super Hrvoje” objavljen je i u svesci, a ovaj put nacrtao ga je Nikola Listeš. Strip je zamišljen kao hibrid marvelovskih superjunaka i ratom potaknutog domoljublja.
Strip o prvom hrvatskom superheroju izašao je u jeku Domovinskog rata 1992. Superheroj je napravljen s namjerom da bude hrvatska verzija “Kapetana Amerike”, tijekom hrvatskog rata za nezavisnost od Jugoslavije. Zato se u stripu bori protiv jugoslavensko-srpske vojske i paravojske. Hrvoje Horvat je, položivši ruke na kameni pleter, postajao Super Hrvoje – čovjek od kamena.
Naime, prema legendi iz stripa, svaki put kada se nevina krv prolije na starohrvatskom kamenu, mala kamena statua oživljava i povjerava moć kamena svom nalazniku. Egzotičnost zamisli i naivna izvedba nisu polučili tržišni uspjeh pa je i ovaj pokušaj bio kratka vijeka.
Poslije tog početka devedesetih godina prošlog stoljeća stripovi s temom iz Domovinskog rata postali su prava rijetkost. Iznimka su djela Nenada Barinića, koji je i sam sudionik ratnih zbivanja, u suradnji sa spisateljem Danijelom Rehakom “Ovčara-krik u noći” iz 2007. Riječ je, zapravo, o grafičkom projektu o stradanju Vukovara, puno simbolike s elementima stripovske naracije i tehnike, ali ipak to nije klasični strip-uradak.
Nenad Barinić će se i poslije vraćati temi tragedije Vukovara i sudbinama branitelja. Najprije je za monografiju “Domovinski rat u stripu” izradio skraćenu verziju stripa “Vukovar: Haš”, koji je poslije objavljen u samostalnom proširenom albumu.
Dosad najduže i po mnogima najbolje ostvarenje na temu Domovinskog rata svakako je strip Frane Petruše “Papak”. Petruša ga počinje ga crtati 2007. i objavljuje u crno-bijeloj verziji u nastavcima u magazinu Q, a krajem 2010. izlazi proširen u boji i u formi albuma. Paralelno s hrvatskim izdanjem album također objavljuje i najveći francuski izdavač stripova Dargaud, pod nazivom “Rat i igra” (Guere et Match).
Prava ratna priča ujedno je i snažna autorova ispovijed ispričana paralelnim pripovijedanjem. Autentična radnja prati juniore malog košarkaškog kluba u finalu protiv velikog kluba. Paralelno s ovom pričom ide i ona o opsadi Vukovara. Petrušin crtež krajnje je funkcionalan i jednostavan, a bojom u samo nekoliko nijansi postiže nadgradnju i željene efekte. Zašto je tema Domovinskog rata relativno slabo zastupljena u radovima hrvatskih strip-autora?
Za razliku od prethodnih razdoblja kad su povijesne teme bile vrlo zastupljene u hrvatskom strip-stvaralaštvu. nemamo gotovo nikakav stripovski kapital o Domovinskom ratu. I danas prevladava mišljenje da je to jednostavno posljedica manje popularnosti stripa među mladima.
Izdavači su okrenuti malotiražnim komercijalnim, primarno uvoznim izdanjima. Autori stripa traže posao izvan Hrvatske i rade za strane izdavače. Jedna vrlo nadarena generacija tih mladih autora ubrzo je postala zapažena u inozemstvu, a prisutna je na domaćem tlu samo kad gostuje na domaćim strip-događanjima, koji su odnedavno postali popularni i relativno brojni.
Materijal za početak
Istina je da su i izdavači bili nezainteresirani za teme Domovinskog rata, računajući na slično jezično regionalno tržište. Vjerojatno je da su i sami autori bježali od teme. Domaće tržište za ovakve teme bilo je zbog tragičnih događaja, žrtava, razaranja, osobnih i kolektivnih trauma, političkih okolnosti i drugih razloga, premaleno i nedovoljno zainteresirano da bi se takva izdanja isplatila bez pomoći državnih tijela i ustanova.
Velike teme Domovinskog rata nisu imale zagovornike ni u tim tijelima, pa čak ni u braniteljskim udrugama. Opravdavaju se kako nitko stripove s takvim sadržajem nije ni ponudio. Zasigurno, nitko ih nije ni poticao.
Zaključujemo da je taj stvaralački i nakladnički oprez pojačan i strepnjom hoće li se događaji iz Domovinskog rata prikazati na prikladan i dostojanstven način jer je riječ o vrlo osjetljivom razdoblju nacionalne povijesti s puno stradanja i autentičnih svjedoka.
Teško se suočiti sa živim ljudima, njihovim pričama i sjećanjima, oduševljenjem, hrabrošću, žrtvom, razočaranjima, zakopati se u dokumentaciju, istraživati, baviti se konkretnim događajima i sudbinama te poslati opće poruke ili jednostavno zanimljivo i zabavno ispričati priču, kako je primjereno dobrom stripu.
Samim autorima puno je jednostavnije raditi opće teme, futurističke izlete, horore s imaginarnim čudovištima, izvanzemaljcima ili mikrosvijetom, izmišljati neku drugu povijest, zvjezdane ratove, skloniti se iza univerzalija i distancirano moralizirati o općim temama. Za strip-knjigu “Domovinski rat u stripu” zbog nedostatnog broja odgovarajućih stripova nastalih uglavnom 1991. odlučili smo se javnim pozivom potaknuti autore za nove stripove na odabranu temu.
Vjerovali smo da strip-autorima samo treba dati priliku i poticaj da svoj kreativni potencijal okušaju na temi naše borbe za slobodu. Pri tome nismo mislili samo na vojne akcije i političke događaje nego i na likovne opise sudbina pojedinaca i skupina koje su postale vidljivije s vremenske distance, što samo može pridonijeti širenju istine o herojima i žrtvama ratnog sukoba.
Zanimala nas je i usporedba novih radova sa stripovima koji su se pojavili u vrijeme dok se Domovinski rat vodio i borba za slobodu zahuktavala ili dosezala vrhunac. Odaziv je bio velik, oko 60 radova. Većina tih radova, ipak, nije zadovoljila kvalitetom. Početnički radovi ili neuvjerljive priče. Ipak, pristiglo je i uvršteno dovoljno solidnih radova te smo objavili knjigu koja će predstaviti te dane na koje smo svi ponosni. Dovoljno za početak.
Među novim radovima uz spomenutog “Haša” autora Nenada Barinića, objavljeni su novi radovi Franje Anžlovara – “Prva crta”, Željka Gašića i Mikice Ivanovića – “Smisao rata”, Milana Tomasa – “Četvorica”, Mate Klarića – “Zvijer”, Marka Dješke – “Jelena i ja” i Dušana Gačića – “Medo”.
“Smisao rata” scenaristički je prvijenac Željka Gašića, koji je crtački izveo Miodrag Ivanović. Strip bez teksta prikazuje grčevitu borbu, stalnu napetost likova uz gotovo neprestane eksplozije i pucnjavu. Sva radnja svedena je na intenzivnu psihozu borbe. Crtački, u usporedbi s drugim stripovima, strip je izveden slobodnije, sa zasićenim kadrovima punim divergirajućih poteza, što najviše dočarava ideju totalne destrukcije.
Strip “Četvorica” Milana Tomasa solidno je crtana priča koja za podlogu ima stvaran događaj s crvenim fićom koji se dogodio u Osijeku.
Strip Marka Dješke “Jelena i ja” pogled je mlađe generacije, osobe koja je tijekom rata bila dijete. U ovom stripu isprepliću se stvarnost i čista fikcija, prikazuje se dječji eskapizam u igri u ratnim okolnostima u Osijeku. Fiktivni dio stripa je u koloru, dok je stvarni u crno-bijeloj tehnici.
Popularni stripovski prikazi, kvalitetna djela strip-autora, jedan su od načina približavanja tih događaja mladim naraštajima i popularizaciji borbe za našu slobodu i samostalnost. Osim toga, stripovi o Domovinskom ratu neće samo podsjetiti na važne događaje iz Domovinskoga rata nego će i njegovim sudionicima izraziti priznanje, poštovanje i zahvalnost koju zaslužuju i od naših strip-umjetnika.
