U proljeće 1925. godine rođen je hrvatski strip!
Radi se o činjenici da je tog travnja u zagrebačkom humorističkom tjedniku „Koprive“ počeo izlaziti „Maks i Maksić“.
Nije nepoznato kako među kolegama koji se bave poviješću stripa i popularne kulture na ovim prostorima, ali i među samim stripašima, postoje prijepori, pa i neslaganja oko „nulte godine“ domaćeg stripa.
Osobno, sa sigurnošću mogu tvrditi da nikakve dileme tu ne treba biti.
Štoviše, smatram kako sama pojava, a još više kontinuirano izlaženje stripa „Maks i Maksić”, ujednačene likovnosti i maštovitih fabula, jedan od dokaza kako su Zagreb i Hrvatska još u dvadesetim i tridesetim godinama prošlog stoljeća bili ravnopravni pripadnici „europskog kulturnog i medijskog miljea”.
Dilema se sastoji u tome što neki „Maks i Maksića” ne smatraju stripom u punom smislu te riječi!?
Ili je kod tih „nekih“ problem u ličnosti autora stripa Sergeja Mironovića, koji je porijeklom – rus?!
Iz tih redova može se pročitati da „Maks i Maksić“ nije pravi strip, nego neka vrsta ili prijelazni oblik između tzv. „ranog” stripa i stripa prema tzv. „općeprihvaćenim” kriterijima.
Oni kažu kako je pravi (stvarni) start hrvatskog stripa bio početak izlaženja „Vjerenice mača” (tandema – scenarist Krešo Kovačić i crtač Andrija Maurović) na stranicama zagrebačkog dnevnika „Novosti” 12. svibnja 1935.
No, u prilog našoj tvrdnji (tezi) da je početak hrvatskog stripa bio desetak godina ranije spomenimo slijedeće argumente:
- kako „Maks i Maksić”, zasebno i u cjelini, od samih svojih početaka pa do kraja izlaženja (1934.) posjeduju sve „elemente“ stripa i jezika stripa: likovne, scenarističke, novinske; bez obzira smatramo li strip samo žanrom, tj. podlistkom u novinama ili – i umjetnošću;
- kako je svaki „Maks i Maksić” cjelovita, zaokružena priča u šest sličica/crteža;
- kako je serija „Maks i Maksić“ izlazila svaki tjedan, u kontinuitetu devet godina;
- kako se u stvaranju serije „Maks i Maksić” izmijenilo više crtača (među njima je bio i Maurović) i scenarista (što je sve odlika američkog, a kasnije i europskog stripa);
- kako su „Maks i Maksić” nakon objavljivanja u „Koprivama” bili objavljivani u zasebnim knjigama; prva knjiga je izašla već 1926,, a četvrta (posljednja) krajem 1937.
- kako je riječ o stripu domaćeg „kolorita“, s lokalnim junacima i lokalnim ambijentom
- kako je „Maks i Maksić“ bio redakcijski adut „Kopriva“ u okolnostima tržišne utakmice
- kako su „Maks i Maksić“ predstavljali barem poticaj za nastanak drugih dječjih stripova u dječjim, humorističkim i drugim hrvatskim tiskovinama krajem 20-ih i početkom 30-ih godina prošlog stoljeća
O „Maksu i Maksiću“ su dosad napisani brojni tekstovi, ali nisam primijetio u niti jednom od tih tekstova apostrofiranje činjenice:
„Maks i Maksić“ su počeli izlaziti kada je humoristički list „Koprive“ povećao svoj opseg, sa 16 na 24 stranice i kada je povećana cijena lista. Dakle, bili su važni „Koprivama“ da pridobe nove čitatelje.
Isto tako, svjedoci smo ponavljanja teze kako su „Maks i Maksić“ kopija njemačkog stripa „Max und Moritz“ Wilhelma Buscha.
Netočno, netočno… netočno do bola!
„Maks i Maksić“ vjerojatno ili sasvim je sigurno da u samom nastanku bili „inspirirani“ djelom „Max und Moritz“ (uostalom, sam naziv stripa je jedna vrsta replike nazivu njemačkog stripa; a tekst je bio smješten ispod okvira crteža), ali po dramaturgiji, po stihovima, po likovima, po lokalnom koloritu… jasno je da nema utemeljenja o „kopiji“, niti o tzv. „hrvatskoj verziji“ Maksa i Morica.
„Maksa i Maksića“ je osmislio ruski emigrant Sergije Mironović Golovčenko, vinkovački zet i student zagrebačke akademije, jedan od najvažnijih karikaturista tog razdoblja.
Mironović je imao i sklonosti za pisanje (napisao je niz novela), ne samo za crtanje, pa smatramo za logičnim razmišljanjem da je upravo on autor tekstova, odnosno stihova.
„Maks i Maksić” (koji će ovog proljeća navršiti 96-godišnjicu od nastanka), nije samo prvi hrvatski strip, nego ujedno i prvi pravi strip u tadašnjoj Državi Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno od 1929. Kraljevine Jugoslavije, pa i jedan od prvih stripova u širim srednjeeuropskim okvirima.
Autor: Veljko Krulčić
