Svjestan sam bio da sve i svašta mogu očekivati (uostalom tako je bilo i protekla četiri desetljeća i nešto godina više, otkako se „javno“ bavim stripom), ali da ću doživjeti da me se potpuno neutemeljeno i neprofesionalno, onako „ispod pojasa“, optuži da sam prisvojio nešto što je prije mene uradio netko od mojih kolega i da pritom tog istog kolegu niti ne naveden (kao izvor), e to baš i nisam očekivao. Kamoli da će to učiniti kolega koji ima isti ili sličan staž „bavljenja“ stripom, poput mene.
Kronologija je slijedeća.
Na forumu portala Stripovi.com g. Željko Mijatović (lozinka – Jah Wobble) je – nakon što je pretpostavljam kupio ili nabavio na Međunarodnom festivalu stripa SKC Beograd (30. rujan – 2. listopad 2022.) knjigu stripa „Grička vještica“ – napisao (citat):
„Juče sam u jednom dahu pročitao „Gričku vješticu“ i ne mogu da se načudim kako mi je ranije promaklo ovo remek-djelo. Baltin (misli na Aliju Baltu – inicijatora i urednika projekta, op. V. K.) perfekcionizam je doveo izdanje do retko dostižnog maksimuma. Trust mozgova koji je uradio tekstualne dodatke je raščerečio „Gričku vješticu“, ponovo je sastavio i postavio na mesto koje zaslužuje“.
Kolega Zoran Đukanović iz Amsterdama je 6. listopada 2022. na facebook stranici „Andrija Maurović“ (čiji je administrator) prenio Mijatovićev citat , ali pritom je dodao, tj. napisao slijedeće (citat):
„U monografiji “Grička vještica” su zastupljeni tekstovi i eseji sledećih autora: Miljenko Jergović, Midhat Ajanović, Marko Fančović, Veljko Krulčić, Zdravko Zupan (Krulčić je dopunio Zupanovu stripografiju Andrije Maurovića iz 2012.), Zoran Đukanović i Alija Balta, koji je u više uloga zaslužan za celinu projekta. Autor dizajna korice, naslovnice i loga je Melina Mikulić.“
Da, pratim facebook stranicu „Andrija Maurović“, ali prvo saznanje o Đukanovićevoj reintepretaciji istine (uključujući i impresum same knjige) dobio sam od jednog kolege, koji me je na to upozorio. Kada sam pročitao što je Đukanović napisao, priznajem da sam ostao i iznenađen, nikada mi se tako nešto u onom dijelu moga života kojim se bavim stripom – nije dogodilo!
Nije mi nikako bilo jasno s kojim pravom, a i zašto me je kolega Đukanović bez ijednog argumenta i ničim izazvan „između redaka“ zapravo nedvosmisleno „optužio“ za potkradanje Maurovićeve stripografije koju je Zdravko Zupan objavio u časopisu „Gradac“ 2012. – u broju u cjelosti posvećenom Andriji Mauroviću. Stripografije koju sam ja, u svojstvu priređivača i urednika prenio u Zupanovoj knjizi „Maurović, Lobačev, Jules, Sulić…“ (u izdanju udruge „Art 9“ iz 2018.), koja je svoje prvo javno predstavljanje imala iste te godine upravo na beogradskom festivalu stripa.
Kolegi Đukanoviću sam odgovorio, isto na fb profilu „Andrija Maurović“ kao svoj komentar (citat):
„Zorane, apsolutno je netočan tvoj navod da sam nadopunio Zupanovu stripografiju iz 2012. Naime, ne mogu vjerovati da ti je promakla moja stripografija objavljena u monografiji “Maurovic” 1986. godine, o kojoj si nota bene i ti sam napisao recenziju. Ta (moja) stripografija je nastala kao rezultat mojeg sjedenja i istraživanja građe (novina i listova) u staroj zgradi NSK na Marulicevom trgu, kao i mojim kontaktima – razgovorima s Aljinovićem, Bjažicem, Robertom Neugebauerom, Hanzlovskym, Šimat Banovim, pismenom korespodencijom sa sinom Stanka Radovanovica, etc, etc. I da ne bi bilo zabune, tu stripografiju sam napravio prije izlaska prvog toma “Istorije jugoslavenskog stripa”… Da skratim, Mauroviceva stripografija iz “Gričke vještice” je nadopuna mojih ranijih stripografija. Od Zupana je jedino “preuzet” podatak koji se odnosi na Maurovicevu jednokratnu strip suradnju sa Sarajevom ranih 50-ih godina.“
Na Đukanovićev odgovor nisam trebao dugo čekati, ali u njemu opet nije iznio niti jedan argumenat kojim bi potvrdio prethodne „optužbe“ na moj račun, ali očito je htio – što se može zaključiti iz zadnje tri rečenice – pomirljivo kako se kaže „smiriti tenzije“ (citat):
„Veljko, nemam nameru da polemišemo. Potrebno je detaljno uporediti Zupanovu stripografiju iz 1986, tvoju stripografiju iz 1986, Zupanovu stripografiju iz 2012. (Gradac) koju si preneo u knjizi o Zdravku 2018. i stripografiju iz Gričke vještice 2022. Do sada nikada nisi osporavao autorstvo Zdravku za stripografiju. Rezultat tog upoređivanja i dopunski elementi ukazaće na primat autorstva. Ako se ispostavi da si u pravu, odlično. Ako se ispostavi da nisi u pravu, opet odlično. Kolege smo i tu smo da zajedničkim naporima dolazimo do preciznih uvida.“
Odgovorio sam mu (citat):
Zorane, uspoređuj najdetaljnije što mozeš… Nikada nisam, niti hoću osporiti Zdravkovu stripografiju… Ja sam Maurovicevu stripografiju radio 1985. u ÑSK-a (potpuno neovisno od stripografije koju su radili Zdravko i Slavko Dragincic za “Istoriju”), a vjerovao ili ne, imam sačuvane pojedine bilješke, papire na kojima sam upisivao datume početka i izlaženja pojedinih stripova…To je to…Osim toga, koliko me sjećanje služi, jednu Maurovicevu stripografiju je napravio i Slobodan Ivkov… ono što je neupitno je da je moja stripografija iz “Gričke vještice” najpotpunije obrađena Maurovićeva stripografija… Naravno, sinergija svih nas dobronamjernih kolega-stripaša dovodi do “ponajboljih” rezultata… Naravno, elemente Mauroviceve stripografije možeš naći i u brojnim mojim tekstovima o njemu, a ima ih više od stotinjak…“
Zoran Đukanović je ovu „polemiku“ odlučio zaključiti:
„I sjajno je da se najpotpunije obrađena stripografija našla u monografiji. Samo kumulativnim, udruženim naporima dolazimo do sve boljih rezultata.“
Složio sam se s njim…
Međutim, znajući Đukanovića pretpostavljao sam da neće javno priznati svoju „grešku“, ali sam ipak očekivao da će ispraviti svoju inicijalnu objavu (post) – što je na facebooku jednostavno i brzo učiniti – i promijeniti lažan podatak da je jedan od autora tekstualnih priloga u knjizi „Grička vještica“ Zdravko Zupan.
Tim prije što se ova njegova objava počela „širiti“ na stranicama Stripovi.com, a moguće i na drugim mjestima.
Otad su prošla skoro dva mjeseca, a objava je ostala u integralnom obliku kakvom je isprva bila i napisana!?
Ok, ako to kolegu Zorana Đukanovića ispunjava zadovoljstvom neka mu bude, ali evo odlučio sam zbog sebe, ali i zbog svih koji se danas bave i zbog onih koji će se kasnije baviti Maurovićem i njegovim dijelom, „usporediti“ i konkretizirati razlike između Zupanove (i Slavka Draginčića) stripografije „Maurovića“ objavljene u „Istoriju jugoslovenskog stripa 1“ (izdanje „Forum“, Novi Sad) iz 1986. i stripografije koju sam ja uradio iste godine za monografiju „Maurović“ (izdanje „Istarske naklade“ iz Pule).
Obe knjige su tiskane u tri tisuće primjeraka.
„Istorija jugoslovrenskog stripa“ je izišla nekoliko mjeseci prije monografije „Maurović“, ali „svoju“ stripografiju napravio sam najvećim dijelom godinu ranije – monografija je trebala izaći iz tiska najmanje pola godine prije, te su materijali za nju morali biti pripremljeni – u nekoliko svojih tekstova sam otkrio „razlog“ zašto je kasnila. Ali, ponavljam „gradivo“ – izdavač, odnosno šef partijske organizacije „Istarske naklade“ je tražio da se iz monografije izbaci „Knez Radoslav“, odnosno „Seoba Hrvata“ (makar smo strip bili „preveli“ s korijenskog pravopisa – Daniel Načinović je dva mjeseca na tome radio; Miro Sinovčić je upisao u balončiće prerađeni tekst), s objašnjenjem da je to društveno neprihvatljiv strip; pa sam da „spasim“ monografiju nevoljko pristao da se umjesto njega uvrsti „Grob u prašumi“, kojeg je Maurović 1943/44. crtao paralelno.
Ukratko, 75 posto informacija u obe stripografije su skoro identične, s time da su se Zupan i Draginčić „zadovoljili“ s navođenjem godine (ili godina) izlaženja, a ja sam za svaki pojedinačni (premijerni) strip navodio datum početka i datum njegova završetka. Sve podatke sam osobno provjeravao u kompletima starih novina, a koji su se nalazili u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici Zagreb.
Ono u čemu se te naše stripografije iz 1986. razlikuju su slijedeći detalji:
- „Zlato“ je po njima premijerno izlazilo 1940. godine, po meni od 31. prosinca 1939. (tog dana je objavljen prvi nastavak u „Novostima“) do 11. travnja 1940.
- „Mrtvačka trojka“ je po njima premijerno objavljivana 1940/41. godine, a po meni od 1. siječnja do 6. travnja 1941.
- za „Lutalicu Chagos – brod smrti“ i za „Gunka Das“ kao scenaristu su naveli Božidara Rašića, moja atribucija je bila – Franjo Fuis
- „Ahuramazdu na Nilu“, „Zlatni otok“ i „Tomislava“ po njima je Maurović crtao tijekom 1944/45. godine, a po meni samo u toku 1944. (jer je u kolovozu te godine napustio Zagreb i otišao u partizane), a u „Zabavniku“ su posljednje Maurovićeve nacrtane table objavljene u rujnu
- „Tri dječaka“ su po Zupan/Draginčiću izlazile 1952. godine, a po meni je prvi nastavak objavljen u „Horizontu“ s datumom 28. prosinac 1951. a zadnji – 15. veljače 1952.
- za stripove „Pravda u Wagon Gapu“ i „Crveni orači“ navodi se da su rađeni po romanima Tristana Mora; Tristan Mor je međutim pseudonim scenariste Nikše Fulgozija
- za razliku od Zupana i Draginčića, ja sam u Maurovićevu stripografiju uvrstio i izdanje „Strip-Strip“ u kojoj je „Grička vještica“ objavljena u cjelosti
- isto tako u odnosu na njih, u Maurovićevu stripografiju uvrstio sam i izdanje „Kekec vas zabavlja“ u kojem je izašlo šest stripova na jednu tablu „Istinite priče o malim borcima“
- njihova zadnja stripografska jedinica je „Sinovi slobode“ koji je objavljen 1968/69. u „Modroj lasti“, a u mojoj stripografiji stripovi na jednu tablu „Povratak Starog mačka“ i „Nemoralni“ koji su 1976, odnosno 1980. objavljeni u „Studentskom listu“
- za „Posljednju pustolovinu Starog Mačka“ navode da je izlazila 1937/38. godine, što je točno, dok sam ja kao godinu izlaženja naveo 1937. – posljednji, peti svezak je izišao 3. siječnja 1938.
U stripografiji koju je objavio u časopisu „Gradac“ kolega Zdravko Zupan je naveo datume koje sam ja koristio u svojoj stripografiji, kao što je prihvatio atribuciju scenarista stripova „Lutalica Chagos“, „Pravda u Wagon Gapu“ i „Crveni orači“ do kojih sam ja došao svojim istraživanjima.
Potpuno je nebitno da li ih je preuzeo iz moje stripografije, nekog drugog ili ih je i sam otišao provjeriti u Narodnu biblioteku Srbije. Da je stripove imao u rukama kazuje podatak da uz svaki strip Zupan navodi njegov opseg.
Osim toga, mislim da nema osobe iz svijeta stripa naših generacija koji ne znaju kako je Zdravko bio moj višedesetljetni prijatelj, s kojim sam nakon dvijetisućite godine opet bio u stalnom (telefonskom) kontaktu, a gotovo svaki put kada bih otišao u Beograd (uglavnom iz „filmskih razloga“) barem na kratkoj kavi bih se vidio i s – njime. O tome da smo nas dvojica izmjenivali podatke, „otkrića“ (ne mislim tu samo na Maurovića, naravno)… mislim da je besmisleno pričati.
Kratko i jasno – ono što je objavljeno u časopisu „Gradac“ je Zupanova stripografija.
Kao što je kronološka stripografija koja sam ja napravio za knjigu „Grička vještica“ moja stripografija.
I da redoslijed u Zupanovoj stripografiji je vezan za listove u kojima su Maurovićevi stripovi objavljivani, a kod mene po godinama objavljivanja, što je zahtjevniji, ali prirodniji način.
Evo, da spomenem i stripografske jedinice (trinaest njih) iz mog priloga u knjizi nakladnika „Više od stripa“ (iz Sarajeva) kojih dosad nije bilo ili koje su moje otkriće ili koje nisu bile na ovakav način prezentirane:
1925. – 1934. – karikaturalni stripovi u raznim humorističkim i dječjim listovima na jednu tablu
1933. – „Maks i Maksić“ (više tabli), Koprive
1935. – „Posjet iz svemira“ (1 tabla), scenarist Božidar Rašić, Oko
1935. – „Pakleni jahač prerije“ (2 table), Oko
1935. – „Pentekove novine“ (1 tabla), Oko
1935/6. – „Zgode i nezgode hrabrih zečeva“, scenarist Ljudevit Krajačić, Smilje
1939. – „Avantura Brick Bradforda“ (tri pasice), Novosti
1944. – „Ciganin i divovi“, scenarist Zlatko Špoljar, u knjizi „Đaci veseljaci“
1951. – „Priča o smelim ljudima“ (1 tabla), scenarist Drago Risan, Pioniri (Beograd)
1963. – „Nera saznaje istinu“ (Grička vještica/11), scenarist Norbert Neugebauer, strip-sveska
1963. – „Spletke se nastavljaju“ (Grička vještica/12), scenarist Norbert Neugebauer, strip-sveska
1963. – „Remetinci našli saveznika“ (Grička vještica/13), scenarist Norbert Neugebauer, strip-sveska
1963. – „Zajednički protiv praznovjerja“ (Grička vještica/14), scenarist Norbert Neugebauer, strip-sveska
